Show DarkWood Kamini

Budući da je većina naših kamina predviđena za sagorijevanje drveta o tom gorivu ćemo voditi riječ. Da bi jedan kamin mogao da ostvari svoju punu snagu i ostvari kvalitetno zagrijavanje potrebno je imati kvalitetno drvo za loženje. Kvalitet drveta bitno utiče na proizvodnju snage prilikom sagorijevanja pa je zato bitno ložiti samo kvalitetno i pravilno isušeno drvo. Preporučuje se da se loži drvo što veće tvrdoće, u našem slučaju bukva ili hrast. Drvo koje je tek posječeno sadrži do 75% vlage i njegovim izgaranjem stvara se otprilike 1 kW energije po kilogramu drveta. Drvo koje je upola suvo (odležalo par mjeseci) ima vlagu od oko 30-35% i može dati do 3 kW/kg. Najidealnije drvo za loženje je ono koje ima vlagu 12-20%, jer kao takvo može da stvori snagu 4-4,5 kW/kg, a sve što je suvlje stvara veću energiju, međutim vrlo brzo sagorijeva, stvara višu temperaturu u ložištu što može negativno da se odrazi na ložište kamina, dimne cijevi i dimnjak. Da biste drvo doveli na koliko toliko prihvatljivu vlažnost, potrebno je na kraju grejne sezone pripremiti drva za narednu, tako da drvo ima nekih 7-8 mjeseci da se osuši i vlaga svede na prihvatljivu mjeru. U suprotnom imaćete znatno manju iskoristivost drveta, više dima i štetnih gasova, kao i povećanu količinu katrana i kondenzacije u dimnjaku. Takođe, staklo na kaminu se više prlja kad je drvo vlažno. Drva bi trebala biti iscjepana na cjepanice prečnika desetak centimetara, složena na suvom i prozračnom mjestu. Jako je bitno ne ložiti otpadne materijale kao što je iverica, lakirane daske i sl jer prilikom sagorijevanja dolazi do skupljanja naslaga na zidovima kamina i dimnjaka što može dovesti do zapaljenja dimnjaka, a i oštećenja ložišta. Takođe, zimzeleno drvo nije poželjno jer oslobađa veliku količinu smole koja se taloži na zidovima dimnjaka i ložišta, a stvara i prilično gust crni dim. U nekim zemljama je zabranjeno loženje zimzelenog drveta. Može se koristiti kao potpala jelovo drvo, ali samo kao potpala, nikako kao glavno gorivo.